Koje su najbolje prakse Međunarodne organizacije rada za učinkovito upravljanje radnim vremenom??

Dobrobiti organizacije radnog vremena i smanjenja broja radnih sati ponovno je potvrdila studija koju je provela Međunarodna organizacija rada (ILO). Provedba inovativne i proaktivne politike podjednako će koristiti zaposleniku i tvrtki.

Kriza javnog zdravstva ubrzala je i transformirala organizacijske prakse tvrtki diljem svijeta. U roku od samo nekoliko tjedana mnoge su organizacije prihvatile rad na daljinu ili prerasporedile radno vrijeme svojih zaposlenika.

Dopuštanje veće fleksibilnosti može se pokazati pozitivnim

Nastale iz nužde, ove nove politike radnog vremena konačno su se pokazale korisnima za one tvrtke i organizacije koje su kasnije zadržale te sheme. To je istaknuto u izvješću koje je u siječnju objavila Međunarodna organizacija rada pod naslovom „Radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života diljem svijeta”.

'Mjere uvedene tijekom krize izazvane COVID-19 pružile su nove dokaze da davanje veće fleksibilnosti zaposlenicima u pogledu mjesta i vremena gdje i kada obavljaju svoje dužnosti, može biti vrlo dobra stvar kako za same zaposlenike tako i za poduzeća. To može rezultirati na primjer isporukom boljih performansi.' 

Blagodati fleksibilnosti istaknute su u ovom novom izvješću

Čineći to, Međunarodana organizacija rada kao dio organizacija Ujedinjenih naroda, pokazuje prednosti ovih shema. Kako bi došao do ovog zaključka, organizacija je provela dubinsku analizu podataka iz više zemalja.

Izvješće pokazuje da je broj sati koje ljudi rade diljem svijeta i dalje nejednako podijeljen, čak i nakon pandemije, pri čemu neki ljudi rade dugo (više od 48 sati tjedno), a drugi skraćeno (manje više od 35 sati).

U Europi radnici prije rade u prosjeku od 35 do 38 sati tjedno, pri čemu znatan broj ljudi radi skraćeno radno vrijeme i koriste 'mehanizam koji radnicima omogućuje dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a koji rezultira poboljšanom produktivnošću'.

Fleksibilno radno vrijeme koje odgovara osobnim potrebama 'zaposlenika'

Organizacija je također ispitala različite načine na koji se koristi radno vrijeme. Izvješće pokazuje da se tamo gdje organizacije rade na tradicionalnoj osnovi u smislu tjednih radnih dana i radnih sati – što dolazi s određenim stupnjem stabilnosti – ovaj format smatra donekle „prerigidnim”.

I otkriva da 'fleksibilno radno vrijeme omogućuje radnicima da sami organiziraju svoje radno vrijeme kako bi odgovaralo njihovim osobnim potrebama'. Zapravo, fleksibilni radni programi najviše se koriste u sjevernoj Europi (55,1%).

Win-Win pristup koji treba biti pravilno reguliran

Međutim, Međunarodna organizacija rada upozorava da 'ova fleksibilnost može imati nedostatke kao što su rodna neravnoteža i veći zdravstveni rizici'. Naposljetku, organizacija također ističe potrebu da se osigura da su rad na daljinu i hibridne radne sheme prikladno strukturirani, regulirani i nadzirani.

Tamo gdje ti programi i dalje pomažu u očuvanju radnih mjesta i olakšavaju autonomiju zaposlenika, "zahtijevaju skup pravila i propisa koji ograničavaju njihov potencijalni negativni učinak, kao i da osiguravaju pravo radnika na prekid veze".

Štoviše, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti, organizacija smatra da je provedba strategije fleksibilnosti korist za zaposlenike i tvrtke.