Kako se uhvatiti u koštac s najvećim izazovima HR-a

Nakon dugog razdoblja kontrole, došlo je vrijeme da se ponovno usredotočite na rast. Ta činjenica nadahnjuje mnoge tvrtke da se (ponovno) povežu sa svojim talentom. Određeni napori temeljeni na pozitivnim emocijama, sada već mogu učiniti iskorak kako bi značajno utjecali na zaposlenike i vratili im želju za radom. 

Odjeli ljudskih resursa dugo su živjeli pod vrijednim, ali prilično bezbojnim mandatom koji je bio usredotočen na isplative mjere, usklađenost sa zakonima i produktivnost. To nije samo dovelo do zamora procesa, već je i nenamjerno ugrozilo ljudski dodir HR-a, baš kada je ljudima potrebna najveća podrška. Za ilustraciju, 10 najvećih HR izazova za budućnost više nego ikada prije stavljaju talent na prvo mjesto.

Kako smo dospjeli ovdje: strah i tjeskoba na poslu

Nedavno istraživanje koje je proveo SD Worx među zaposlenicima pokazuje da je 18,9% radne snage visoko angažirano, 23,5% neangažirano, a 57,6% sjedi negdje između – što svako nije izvrstan rezultat.

Jedan od glavnih razloga je taj što neke tvrtke još uvijek teže maksimalnoj kontroli, izraženoj u krutim i uskim ciljevima i ulogama. Oni rutiniziraju procese kako bi upravljali kompleksnošću polsovanja, a usput traže i njezinu predvidljivost. Druge tvrtke, vođene svijetom koji se mijenja, već su davno okrenule stranicu kontrole i punom snagom krenule u agilne načine rada. Fleksibilnost je odjednom postala sveti gral. I dok se agilnost svakako pokazala korisnom tijekom pandemije, ona ima i svoje nedostatke: ljudi iz vidika gube širu sliku i teško se nose s ubrzanim tempom poslovanja.

Obje vrste radnog okruženja čine da se ljudi osjećaju ravnodušno. Svoje poslove obavljaju spuštene glave i rade ono što se od njih traži, jer – najčešće – o tome ovise i nagrade. Strah i tjeskoba preuzimaju i ubijaju svaki potencijal za inicijativu i nove ideje.

Gdje bismo trebali krenuti: poticanje kreativnosti

Vjerojatno ste to pročitali milijun puta: promjena je postala jedina konstanta. Drugim riječima, predvidljivost je negdje iza prozora. Pristup usmjeren na maksimalnu kontrolu stoga više neće funkcionirati, ali bi i druga krajnost mogla uzeti svoj danak.

Upravo ovi izazovi tjeraju tvrtke da preispitaju svoju (talent) strategiju. Zanimljiv način djelovanja za ponovno uspostavljanje stvarnog ljudskog osjećaja na poslu i povećanje organizacijske agilnosti, kao i angažmana zaposlenika temelji se na pokretanju bioloških sustava traženja ljudi, prema Dan Cableu, profesoru organizacijskog ponašanja na London Business School. Tvrtke trebaju stimulirati dio ljudskog mozga koji žudi za istraživanjem i učenjem.

Ovaj koncept pomiče emocionalnu ravnotežu sa straha i tjeskobe na pozitivne osjećaje, kao što su znatiželja, entuzijazam i uzbuđenje. Zaposlenici se pretvaraju u bolje verzije sebe ako imaju slobodu eksperimentiranja i pomicanja granica. Svrha u tome također igra važnu ulogu. Poslodavci bi trebali pomoći zaposlenicima da (ponovno) otkriju smisao i značenje koje je zakopano ispod svih njihovih svakodnevnih zadataka.

Situacija u kojoj svi dobivaju

Provedimo teoriju u praksu. Jedan od glavnih zadataka poslovnih lidera u privlačenju zaposlenika jest otkriti koji ih dijelovi posla čine uspješnim. Cilj je oblikovati uloge prema snagama i stvarima do kojih je ljudima najviše stalo. Ono što osoba A smatra zamornim može pokrenuti sustav traženja osobe B.. Imajte na umu da se ovo oblikovanje uloga ne radi preko noći, već korak po korak.

Ovakav način rada bolji je za ljude, a bolji je i za samu organizaciju jer dovodi do veće kreativnosti i inovativnosti. Ali ima još toga, također vam omogućuje da se uhvatite u koštac s nekim od najvećih HR izazova.